DigitalTakeover 2019.

Stvaranje sadržaja najvažniji je aspekt digitalne transformacije

Ususret konferenciji Digital Takeover razgovarali smo s profesorom dr.sc. Sinišom Bogdanovićem s Visokog učilišta Algebra.
Siniša Bogdanović

Na tržištu rada se sve češće javlja potražnja za nekim novim zanimanjima, a razvoj tehnologije i digitalizacija povećavaju potrebu za novim vještinama te znanjima. Ususret konferenciji Digital Takeover, o digitalnoj transformaciji razgovarali smo s profesorom dr.sc. Sinišom Bogdanovićem s Visokog učilišta Algebra, koji smatra kako je stvaranje sadržaja, osim tehnologije, najvažniji aspekt digitalne transformacije te da će ista sve više utjecati na fleksibilizaciju i individualizaciju tržišta rada.

Koje su prema vama vještine i znanja budućnost?

Svakako smo i sada svjedoci dramatičnih izmjena na tržištu rada, pogotovo na svjetskoj razini. Različiti influenceri i blogeri na digitalnim medijima već danas utječu na velike promjene u načinu razmišljanja pojedinaca. Mišljenja sam da još uvijek nije dosegnut puni potencijal u tom aspektu. Za buduće vještine bit će sigurno potrebna interdisciplinarnost „starih“ zanata i konverzija u potpuno neistražena polja. Čekaju nas nova zanimanja poput oblikovatelja virtualnih prostora i sl. ali ponajviše će se tražiti ljudi koji su sposobni stvarati sadržaj. Tehnologija će sigurno biti još sofisticiranija, no zbog toga će i sami ljudi postajati inteligentniji.

Jesu li mladi u Hrvatskoj dovoljno motivirani za stjecane kompetencija u području novih tehnologije, digitalnog marketinga i komunikacija, inženjerstva i matematike (STEM) te koliko oni koji već rade žele nadograđivati svoju karijeru u tim područjima?

Kao i do sada, pitanje motivacije mladih ponajviše ovisi i o njima samima, no svakako je inicijativa poticaja putem raznih projekata uvijek dobrodošla. Najvažnije je omogućiti mladima različite smjerove u obrazovanju i „isprobavanje“ različitih tehnologija i mogućnosti kako bi znali u čemu su zapravo dobri. Trendovi i mediji će se mijenjati, no pitanje obrazovanja pogotovo u novim tehnologijama mora biti „u ponudi“.

Osim tehnologije, koji su još najvažniji aspekti digitalne transformacije?

Na prvom mjestu stvaranje sadržaja, kao i mogućnost svakog pojedinca da sam kreira sadržaj, pa ovisno o tome koliko je sadržaj koji se producira kvalitetan, time bude i prihvaćen. Na drugom mjestu je svakako bitna dostupnost tehnologije kao i mogućnost što jednostavnijeg korištenja različitih digitalnih sučelja.

Jesu li u današnje vrijeme vizualni identitet i branding važniji nego ikad? Na što bi pojedinci te kompanije trebali obratiti pozornost kada je riječ o brandingu u online svijetu?

Uz produkciju kvalitetnog sadržaja, svakako da je vizualni identitet/brand vrlo bitan, prvenstveno radi velikog šuma u komunikaciji koji je danas prisutan. Iako, još uvijek nije dosegnut puni potencijal digitalnog doba, mišljenja sam da je brand/vizualni identitet uz produkciju kvalitetnog sadržaja dobitna kombinacija za svaku kompaniju, pogotovo manje Start-up kompanije koje po prvi puta imaju priliku istaknuti se uz bok velikim igračima.

Na koji način je digitalizacija utjecala na umjetnost i komunikaciju? Kako je razvoj digitalne umjetnosti utjecao na mlade umjetnike u Hrvatskoj, jesu li dobili veću šansu u svijetu? Koji su svjetski trendovi u digitalnoj umjetnosti?

S jedne strane, pitanje umjetničkog izričaja je napredovao u smislu da svaki umjetnik može biti primijećen više nego ikad. Radovi se mogu objavljivati na različitim medijskim platformama, no opet, sadržaj i njegova kvaliteta su ključni faktori. Samim time su i hrvatski umjetnici u ravnopravnom položaju na globalnoj razini. S druge strane, radi ogromne količine „generičkog“ sadržaja pitanje koje se dovodi u izazov je svakako originalnost istog.

Visoko učilište Algebra je među ostalim pokrenula Centar za razvoj karijera. Koliko je takav centar nužan za jednu obrazovnu ustanovu i koji su njegovi ciljevi?

Iskustva i istraživanje svjetskih institucija su pokazala da je briga za korisnika obrazovanja jedan od najbitnijih faktora. Spoznaja da student tijekom svojeg trogodišnjeg ili petogodišnjeg obrazovanja ima punu podršku oko traženja i odabira svoje karijere, svakako daje značajan doprinos. Svakako je nama u Algebri svaki student važan, pogotovo u smislu da tijekom svojeg obrazovanja napreduje na osobnom planu, a i time ostvari svoju željenu karijeru.

Hoće li digitalna transformacija sve više utjecati na fleksibilizaciju i individualizaciju (samozapošljavanje, razvoj platformi poput Ubera i sl.) tržišta rada?

Apsolutno. Već i sada postoje realna očekivanja da će u SAD-u do 2020. godine biti preko 40% samostalnih poduzetnika. Svakako će i Europa slijediti taj trend, prvenstveno jer je digitalna tehnologija započela trend transparentnosti kod poslova i poduzeća. Već danas imamo razne slučajeve iz raznih industrija u kojima više nije bitno otkuda dolazite (jer je pristupačnost tehnologije otvorila potpune mogućnosti rada na daljinu). Nadalje, danas je sve više potrebno raditi kvalitetno jer je sve teže prikrivati „loše“ kompanije ili njihove postupke. Digitalna transformacija nam je omogućila transparentniji sustav.

Koji je po vama značaj konferencije Digital Takeover i što očekujete od ovogodišnjeg programa?

Inicijativa poput Digital Takeover konferencije je nedvojbeno bitna za hrvatsko tržište jer umrežava i objedinjuje stručnjake iz područja digitalnih tehnologija na jednom mjestu. Takva razmjena znanja i iskustva sigurno donosi velike koristi za sudionike i posjetitelje konferencije. Pogledi o budućnosti pomažu u konačnici svima nama.

    Organizator

    Ekskluzivni edukacijski partner