DigitalTakeover 2018.

Brend mora odabrati najbolju platformu za njegove korisnike

Krešimir Dominić iz Komunikacijskog laboratorija tvrdi da korisnici baš žele sve više komunicirati online
Foto: Wikipedia

Komunikacija u digitalnom svijetu je izazov za mnoge brendove i organizacije. Više nije važno samo ponuditi informacije koje bi kupcima i korisnicima bile korisne, nego omogućiti dvosmjernu komunikaciju. Sve to traži velika ulaganja i resurse, a upravo nove tehnologije i niz inovacija omogućuju ostvarivanje tih zahtjeva korisnika.  Ususret konferenciji Digital Takeover, o komunikaciji u digitalnom svijetu ali i digitalnim trendovima te praksama razgovarali smo s Krešimirom Dominićem, direktorom planiranja i razvoja u Komunikacijskom laboratoriju. Krešimir tvrdi da korisnici u sve većem broju žele intenzivno komunicirati online, a pokazatelji su neumoljivi – za nekoliko godina sve što nije online i mobile jednostavno neće postojati za veliku većinu korisnika i kupaca.

Iz kojih razloga bi tvrtke i brendovi trebali neprestano unaprijeđivati svoju komunikaciju u online svijetu? Zašto je brendovima na društvenim mrežama teško stvoriti smislenu, dvosmjernu komunikaciju s korisnicima i što im može pomoći u tome?

Tvrtke moraju neprestano unaprjeđivati svoju komunikaciju u online svijetu jer tome ne postoji alternativa. Korisnici u sve većem broju žele intenzivno komunicirati online, a pokazatelji su neumoljivi – za nekoliko godina sve što nije online i mobile jednostavno neće postojati za veliku većinu korisnika i kupaca. Društvene mreže predstavljaju veliki komunikacijski izazov. Kako bi se to lijepo engleski reklo: social media does not scale well. Suvisla komunikacija na (više) društvenih mreža zahtjeva puno (previše) resursa. Drugi važan razlog je to što je dvosmjerna komunikacija gotovo iluzija za pojedine organizacije. Velika većina organizacija ne može promijeniti svoje poslovanje uslijed komentara kupaca. Kad kupci to shvate razbije im se iluzija da postoji ikakva dvosmjerna komunikacija.

Koliko je za brend važno da odabere odgovarajuću platformu i ako komunicira na više medija, treba li na svakome od njih plasirati različite poruke ili je važno držati se svog stila komunikacije? 

Od presudnog je značaja da brend odabere platformu koja ima najviše smisla za njega i njegove korisnike. Na to treba usmjeriti raspoložive resurse. Brend se svakako treba držati svojeg stila komunikacije, no poruke mogu biti različito formirane ovisno o platformi jer su razne platforme primjerene raznim tipovima korisnika. Društvene mreže nam također nude izvrsne mogućnosti A/B/C… testiranja i oglašavanja pa je moguće birati adekvatnu poruku određenim korisnicima, testirati poruke te prikazivati korisnicima oglase koji su relevantni baš za njih.

S obzirom na stalne promjene na Facebooku, smatrate li da su pogriješile one tvrtke koje su većinu svoje komunikacije preusmjerile na tu društvenu mrežu? Na što bi tvrtke i brendovi trebali trebali fokusirati u svojoj komunikaciji kako ih nove promjene ne bi dočekale nespremne?

Vrlo je opasno cijelu svoju online komunikaciju usmjeriti na društvenu mrežu koja je nečiji tuđi biznis. Taj biznis konstantno izmiče tlo pod nogama proizvođačima sadržaja i nastoji nas sve pretvoriti u izdašne oglašivače. Brendovi ne bi smjeli zanemariti web stranicu kao središte svojeg online svijeta, a što se tiče promjena – uvijek će ih biti, dolaze sve češće i sve brže. Važno je da u upravama kompanija sjede ljudi koji su svjesni da je komunikacija funkcija uprave, koji su svjesni promjena u komunikacijama i koji ne omalovažavaju način na koji njihovi kupci budućnosti komuniciraju.

Ulažu li hrvatske tvrtke dovoljno u digital? Iz vašeg iskustva, koje industrije najviše ulažu u digital, a koje puno manje? 

Nemam takve podatke. Ono što me brine je što hrvatske tvrtke općenito loše komuniciraju, ne razvijaju svoje robne marke,  ne promišljaju na koje načine informacije konzumiraju njihovi kupci budućnosti. Zapanjuje me kad u razgovoru s nekim ljudima iz biznisa čujem kako danas u 2018. godini za društvene mreže kažu da su „novi mediji“.

Kada je riječ o globalnim digitalnim trendovima, koji od njih će uskoro biti u primjeni na našem tržištu? Koliko kaskamo za dobrim digitalnim praksama koje se provode u svijetu, a što ipak radimo dobro?

Mi na našem malom tržištu uglavnom kaskamo za trendovima jer nismo na izvoru informacija i novaca. Upitno je kako će kod nas zaživjeti digitalne prakse koje zahtijevaju velike investicije u infrastrukturu i softver. Uglavnom pokušavamo pratiti pomake u taktikama i brzo primijeniti ono što trenutno „pali“. Ono po čemu smo se uvijek pozitivno isticali je kreativa – imam dojam da nas na tom polju ne suspreže nedostatak budžeta.