DigitalTakeover 2018.

‘Bez empatije ni sva tehnologija svijeta vam neće pomoći’

Davor Runje iz agencije Drap rekao nam je što misli o umjetnoj inteligenciji, oglašavanju i drugim segmentima poslovanja
Foto: MARKO LUKUNIC/PIXSELL

Slobodno možemo reći kako je umjetna inteligencija (AI) jedan od najznačajnijih tehnoloških trendova današnjice. Riječ je o razvoju tehnologije koja već sada postaje dio poslovne, ali i privatne sfere naših života. Umjetna inteligencija odnosi se prije svega na složena računalna rješenja i pametne algoritme koji pozadinski prate i unaprjeđuju naš svakodnevni digitalni život, ali nam ujedno daju saznanja o ljudskom ponašanju.

No, umjetna inteligencija nikako ne može zamijeniti ljudski faktor u oglašavanju i drugim segmentima poslovanja. O tome svemu, kao i drugim trendovima u digitalu ususret konferenciji Digital Takover ispričao nam je Davor Runje, suosnivač agencije Drap. On navodi kako postoji niz izazova u praktičnoj primjeni umjetne inteligencije, a blockchain tehnologija potencijalno pruža rješenje za jedno od njih: strateško skupljanje podataka.

Koliko tvrtke u našoj regiji prate trendove u digitalnom poslovanju i jesu li dovoljno spremne prihvatiti nove trendove i inovacije koji su već zavladali na stranim tržištima? Utječe li na to sve sama poduzetnička klima, ali i stanje u državi?

Hrvatske tvrtke su relativno brze u testiranju novih trendova i inovacija i po našem iskustvu obično nije teško dogovoriti i napraviti pilot projekte s novim tehnologijama. Problemi nastaju nakon što se takvi piloti pokažu uspješnima i potrebno ih je skalirati na cjelokupno poslovanje. Tada se obično prednost u brzini koju imamo nad drugim tržištima počinje topiti i na kraju često u potpunosti nestane. Jedan primjer za to je korištenje društvenih mreža u oglašavanju: prve kampanje na Facebooku, kao što je to npr. Životinjsko carstvo, pokazale su se izrazito uspješnima i bile su prezentirane kao primjer inovativnosti na stranim konferencijama. Deset godina kasnije digitalno oglašavanje u Hrvatskoj i dalje ima relativno mali dio medijskog budžeta, a svijet se u međuvremenu digitalno transformirao i mi danas kaskamo za razvijenim zemljama.

Kojim tehnologijama i trendovima u digitalnom poslovanju predviđate najveći rast u ovoj godini i kako će to utjecati na hrvatsko tržište?

Globalno gledano, dvije tehnologije koje pokazuju najveći potencijal, ali i medijsku pažnju u ovom trenutku, su blockchain i umjetna inteligencija. Zapravo, blockchain je medijski daleko eksponiraniji zbog mogućnosti ulaganja u kriptovalute, ali i zbog inovativnog modela investiranja u projekte kupnjom tokena za njihovo buduće korištenje. Bit će zanimljivo promatrati koji će od tih projekata stvarno uspjeti kreirati nove vrijednosti i opravdati visoke valuacije koje postižu na tržištu. S druge strane, trenutna dostignuća u tehnologiji umjetne inteligencije pokazala su se vrlo uspješnima u vrlo širokom spektru primjena i industrija. Smatra se da se većina aktivnosti koju ljudi mogu obaviti u jednoj sekundi razmišljanja može automatizirati današnjom tehnologijom, a postoji puno poslova koje se sastoje od niza takvih jednosekundnih aktivnosti. Ovakva automatizacija će omogućiti neke potpuno nove inovativne primjene, a ne samo automatizaciju ljudskih aktovnosti. Na primjer, dok ovo pišem sjedim u Londonu i stol do mene je startup koji koristi umjetnu inteligenciju za predviđanje vjerojatnosti odrona zemlje koristeći satelitske snimke, a sve za potrebe osiguranja poljoprivrednih površina. S druge strane, bez korištenja umjetne inteligencije, stručnjak koji zna čitati ovakve satelitske snimke bi mogao izračunati tu vjerojatnost za nekoliko konkretnih parcela, ali ne i za sve poljoprivredne površine.

Trebaju li se hrvatske agencije i tvrtke uvijek prilagođavati digitalnim trendovima ili je dobro da u svom poslovanju i dalje rade na razvoju određenih platformi i procesa koji pokazuju potencijal za rast? Drugim riječima, treba li se ponekad klijentima ponuditi drugačiji pristup unutar user/customer experiencea, a koji je bitno drugačiji od onog na koji su tržište (kupci, oglašivači) navikli?

Tehnologija nam omogućava nove prilike, ali nikada ne treba zaboraviti da je na kraju svakog procesa, usluge ili proizvoda čovjek zbog kojeg sve to i radimo. Na primjer, jučer sam bio na jednom e-health meetupu i najupečatljivije predavanje bilo je od jedne gospođe koja nam je ispričala svoja iskustva kao pacijentice i koliko joj je značilo kad je napokon našla liječnika koji ju je našao vremena saslušati. Danas je jedna od najglasnijih zagovornica dijeljenja medicinskih profila s inovativnim kompanijama, ali samo zato što, kako to ona kaže, više nismo „mi“ i „oni“. Bez brige za druge ljude i empatije, svaka tehnologija ovog svijeta neće vam pomoći.

Koje su najvažnije mogućnosti primjene AI u digitalnom oglašavanju i hoće li na našem tržištu uskoro takva tehnologija zaživjeti i prije svega, u kojim područjima se očekuje njena skora primjena?

Umjetna inteligencija stoji gotovo iza svakog oglasa koji vam se prikazuje dok surfate webom. Google i Facebook sjede na ogromnim količinama podataka o vama i u svakom trenutku vam pokušaju plasirati oglas na koji ćete najvjerojatnije kliknuti. Ovakvih primjena ima jako puno, samo vi kao krajnji korisnik niste svjesni toga.

Mislite li da će se razvoj AI, Machine Learninga i Deep Learninga neiozbježno vezati uz Blockchain tehnologiju?

Postoji niz izazova u praktičnoj primjeni umjetne inteligencije, a blockchain tehnologija potencijalno pruža rješenje za jedno od njih: strateško skupljanje podataka. Današnji algoritmi zahtijevaju izuzetno velike količine podataka za treniranje neuronskih mreža i blockchain tehnologija može pomoći u njihovom prikupljanju i monetizaciji. Ovakav pristup je danas relativno rijedak i podaci se najčešće skupljaju kroz korištenje usluge ili proizvoda.

U strelovito brzom rastu znanja, neprekidnom razvoju novih tehnologija i inovacija izuzetno je važno stvarati okruženje koje potiče znatiželju i dijeljenje znanja. Na koji način će daljnje umrežavanje i tehnološke inovacije utjecati na način rada, ali i traženja poslova, novih klijenata i poslovnih prilika?

Mislim da će biti sve više malih inovativnih tvrtki koje će nuditi svoje usluge velikim korporacijama, a one tek moraju osmisliti procese koje će im omogućiti da iskoriste takve inovacije. Prvi korak u tom smjeru je stvaranje pozicija Chief Innovation ili Chief Transformation Officera, ali tek tada slijedi integracija u poslovanje takvih inicijativa nakon (uspješnih) pilot projekata.