Kako će izgledati vaš novac u budućnosti?

Odgovor na to i sve o budućnosti financija u blockchain tehnologiji uoči Digital Takeovera u organizaciji 24sata s glavnim sponzorom Hrvatskim Telekomom dat će Tanja Bivic Plankar

lockchain danas ima veliki utjecaj na svijet u kojem živimo i zapravo sve najveće globalne tvrtke, među kojima su Google, Facebook, JP Morgan ili IBM, na neki ga način pokušavaju upotrijebiti. Ako se blockchain u budućnosti uvede na pravi način donijet će samo korist za konačnog korisnika, veću briznu usluga i iznad svega, dodatnu razinu sigurne mrežne komunikacije.

1. Predsjednica ste europske Blockchain organizacije. Kako ste došli na tu funkciju?

Slovenija je jedna od zemalja u kojoj je puno pojedinaca i tvrtki prepoznalo prednosti blockchain tehnologije u ranoj fazi. Upravo svi mi, koji smo se bavili ovim područjem od  početka, povezali smo se u organizaciju Blockchain Alliance Europe sa željom da ta mlada struka komunicira na jedinstveni način i tako postane vidljivija i cjenjenija. Kasnije je to preraslo u međunarodnu udrugu koja primarno radi na tome da educira javnost o blockchain tehnologiji. Zbog mojeg velikog medijskog iskustva i rane povezanosti s industrijom, članovi su me izabrali za predsjednicu.

2. Koje su po vama prednosti blockchaina?

Vrijednost blockchain tehnologije leži u njezinoj decentralizaciji, što znači, da ne postoji središnja organizacija koja se može koristiti podacima unesenima u blockchain ili upravljati samim blockchainom. Prednosti koje donosi su transparentnost, nepromjenjivost i sigurnost. To znači da svi korisnici ovakve mreže mogu biti sigurni, da su sve transakcije osigurane, što isto tako znači da se povjerenje koje trenutno imamo u neke centralizirane sisteme prenijelo u blockchain svijetu na samu tehnologiju.

Blockchain danas ima veliki utjecaj na svijet u kojem živimo i zapravo sve najveće globalne tvrtke, među kojima su Google, Facebook, JP Morgan ili IBM, na neki ga način pokušavaju upotrijebiti. Ako se blockchain u budućnosti uvede na pravi način donijet će samo korist za konačnog korisnika, veću briznu usluga i iznad svega, dodatnu razinu sigurne mrežne komunikacije.

3. Što bi to značilo u praksi?

To znači da prvi put možete poslati trećoj strani određenu vrijednost bez korištenja centraliziranih platnih sustava koji su u vlasništvu banaka. Proces je brz, efikasan, dostupan u bilo koje vrijeme te uključuje male troškove. Vi ste sami vlasnici svojih podataka putem aplikacije za identifikaciju koja se bazira na blockchainu. U tom je slučaju suvišna velika centralizirana organizacija u kojoj su vaši podaci sigurni. U blockchain sustavu svoje podatke sami uređujete i dozvoljavate pristup trećim osobama ili poduzećima.

Moje je mišljenje da blockchain tehnologija nema mana, već samo pozitivnih svojstava. Više vidim nedostatke u ljudima i poduzećima koji pokušavaju implementirati blockchain tehnologiju u sisteme gdje to jednostavno nema smisla. Ljudi uvode blockchain tehnologiju zato što smatraju da se mogu okoristiti od tog pojma koji je u zadnje vrijeme postao marketinški “buzz word” za lakšu prodaju raznih ideja. Ukoliko se tehnologija implementira na ispravan način, utoliko sistem postaje brži, sigurniji, jeftiniji i efikasniji. Bitno je naglasiti da je blockchain tehnologija još u razvoju te se u istražnim i razvojnim kompanijama i institucijama svakodnevno radi na novim rješenjima, mogućnostima i širem krugu implementacije.

4. Kako biste laiku objasnili što je točno blockchain?

To je veoma popularno pitanje, ali mislim da korisnike u budućnosti neće zanimati tehnologija u pozadini neke decentralizirane aplikacije, slično kao što prosječnog korisnika ne zanima kako zapravo funkcionira elektronička pošta ili stranica na internetu. Možda bi  jedno od objašnjenja bilo ovo - blockchain tehnologija je poput jedne velike knjige koju svi vidimo i možemo je koristiti. Svaka promjena vidi se odmah, jasna je i zabilježena i svi moramo biti složni, ako želimo okrenuti novi list.

5. Možete navesti jedan konkretan primjer iz prakse u kojem uspješno funkcionira blockchain.

Prvi takav je bitcoin, mreža koju često kritiziraju radi sporosti, skupoće i štetnosti za okolinu. Usprkos kritikama, ona uživa najveću potporu korisnica, što je i vidljivo iz njegove trenutne vrijednosti. To je “open source, peer to peer payment network” s kojim možete uspješno, brzo i jeftino prenositi vrijednosti u bilo koje doba.
Također, Ethereum je izuzetno uspješan sustav koji je svoj procvat doživio lansiranjem pametnih ugovora i omogućavanjem platforme za prvu javnu ponudu kripto žetona (ICO). Veliki broj primjena blockchain tehnologije prvenstveno se fokusira na područje koje se prvo razvilo - transakcije, trgovinu, mijenjanje i slično. Na ovim područjima je izuzetno uspješan i član Blockchain Alliance Europe-a, GoCrypto s novčanicima Elly koji zapravo predstavlja infrastrukturu za plaćanja s kriptovalutama. Implementacija i uporaba je za trgovce i korisnike izuzetno jednostavna zbog čega ste u mogućnosti plaćati pomoću kriptovaluta na 800 lokacija trenutno raspoređenih na četiri države, uključujući i Hrvatsku. Također, uspješan projekt naših članova je BC Vault, najsigurniji hardware novčanik za pohranjivanje kriptovaluta.
Uspješni primjeri upotrebe blockhain tehnologije uključuju i praćenje različitih proizvoda i tvari. Jedan od zapaženijih pilota ove vrste bila je suradnja IBM-a i Carefoura koja je pratila francuske piliće od stola do potrošača te crvene sicilijanske naranče.
O tehnologiji se ozbiljno raspravlja i na razini Europe. Pokrenuto je blockchain partnerstvo (EBP), koje postavlja standarde za EU blockchain infrastrukturu kroz EBSI (European Blockchain Services Infrastructure).  U radu povjerenstva sudjeluje i naš član AceBlok koji sa svojim rješenjem AceID uspješno pokazuje da možemo podatke sigurno pohraniti na blockchain identitetu (Self Sovereign Identity) i blockchain tehnologiju koristiti u kombinaciji s distribuiranim spremištem (AceSpace). Cilj EBSI projekta je s pomoću blockchaina stvoriti uvjete za otvoreno EU tržište, a u tom kontekstu blockchain identitet je jedno od temeljnih područja. Uvjerena sam, da će EBSI imati značajan utjecaj i jako ubrzati upotrebu tehnologije u poduzećima i isto tako javnim službama.

6. Koja su ostala područja na kojima se traži primjena blockchain tehnologije?

Na europskoj razini su to javni bilježnici, diplome i razmjena podataka s povjerenjem. U svim tim područjima raspisi su već u tijeku, kao i pilot projekti koji će biti osnova za provedbu i opću upotrebu, a u tijeku su i pozivi za definiranje novih područja.

7. Koliko po je po vama realno uvođenje blockchaina u bliskoj budućnosti u regularni europski financijski sustav?

Posljednjih godina fintech kompanije rastu. Zbog konkurencije, banke su "prisiljene" na istraživanje blockchain tehnologije jer će ih novi sudionici inače preteći. Svakako, za neku opću i raširenu uporabu prvo je potrebno vrijeme, odnosno razdoblje ispitivanja i pilotiranja, koje se tek događa. Trenutno mnoga poduzeća testiraju rješenja u ograničenom okruženju, a rezultati će biti važni za daljnji razvoj.

8.  Kako se u sustavu Blockchaina osigurava provođenje pravnih regulativa? Tipa želite oporukom ostaviti svoj virtualni novac unuci.

Ovdje podrazumijevam da imate na primjer 10 Bitcoina koje želite ostaviti svojim unucima. Malo smo u zabludi kad je u pitanju regulacija u našem dijelu svijeta, jer mislimo da prvo moramo regulirati, a zatim implementirati. Nizozemci razmišljaju drugačije. Unutar njihove nizozemske Blockhain koalicije u tijeku su brojni pilot projekti već dugi niz godina, koji će se baviti regulacijom kada se ukaže potreba za to. Primijenimo li to na svoj primjer, možemo zaključiti da nije potreban poseban propis, već se trebaju uzeti u obzir tehničke okolnosti blockhain tehnologije. Zato jednostavno u svojoj oporuci napišete da ostavljate svojoj unuci 10 bitcoina i dodate hardverski “kripto sef“ jer ste odgovoran korisnik kripto valute i znate da vam hardverski kripto sef nudi sigurnost. Ostavite joj password, pin i recovery seedove tog novčanika i upute kako sve to koristiti zajedno. Plaća porez i pristojbe prema zakonima koji su trenutno na snazi u zemlji u kojoj živi unuka.

Činjenica je da mnogi naši zakoni još nisu usklađeni s digitalnim napretkom vremena u kojem živimo, a kamoli s novim tehnologijama poput blockhaina. Usprokos tome, to ne znači da moramo potpuno promijeniti većinu zakona, već ih jednostavno moramo uskladiti sa stvarnim stanjem našeg društva.

9. Što ćete u svom predavanju na DT prezentirati posjetiteljima?  

U svojem ću predavanju sagledati razvoj blockhain tehnologije i pokušati otkriti gdje se trenutno nalazimo na njezinoj masovnoj primjeni i koji će nas koraci zapravo dovesti do našeg odredišta. Pregledati ćemo i lekcije koje nas uči blockhain kako ih ne bismo ponavljali u budućnosti.

Digital Takeover dovodi vrhunske predavače i izlagače

U 30 sati programa posjetitelji će uz Tanju Bivic Plankar čuti više od 40 svjetskih i domaćih predavača i stručnjaka među kojima se ističe keynote speaker koji prvi put dolazi u ovaj dio Europe Marc Randolph, suosnivač je globalnog diva Netflix. Tu je i megapopularni Stelarc, slavni australski umjetnik i performer koji svojim radom pomiče granice ljudskog tijela, Mate Rimac i Ivan Mrvoš kraljevi startupa, Korado Korlević, vodeći hrvatski astronom i znanstvenik, Jan Gulliksen, savjetnik švedskog ministra za digitalizaciju, Lars Silberbauer, digitalni genije iz LEGO svijeta, Dr. Morgaine Gaye, svjetska food futuristica, Jan Gulliksen, savjetnik švedskog ministra za digitalizaciju, Zlatko Dalić, jedan od najboljih svjetskih trenera, Elias Aalto,  suosnivač globalne kompanije za dostavu hrane iz Wolta, Stine Bjerre Herdel, danska stručnjakinja za razvoj digitalnih medija, Izet Ždralović, izvršni direktor Microblinka, Ivan Ročić iz Securitas Hrvatska, ali i razni državnici, vizionari, inovatori, tehnološki izumitelji, financijski i digitalni eksperti i marketinški stručnjaci. Svi oni zajedno obradit će inovacije i digitalnu transformaciju svih industrija – od telekomunikacija, financija, automobilske, medijske i prehrambene industrije, farmacije, retaila i mnogih drugih.
Prvi put ove godine na summitu će preko 40 expo hrvatskih kompanija izložiti svoje proizvode koji su danas aktualni na svjetskom tržištu.

Digital Takeover poseban naglasak stavlja na aktivni networking apostrofirajući ih kao neophodne alate u stvaranju kvalitetne biznis transformacije i općenito poslovne klime u društvu čime evidentno postaje nezaobilazan događaj u 2020.
Stoga ne propustite priliku nabavite svoju kartu za događaj godine 13. ožujka na Zagrebačkom Velesajmu jer cijena karte raste 6. ožujka. Kupnjom paketa kotizacija možete ostvariti značajne uštede u odnosu na redovnu vrijednost paketa:
•    4 + 1 gratis – 20% uštede
•    9 + 3 gratis – 25% uštede
•    12 + 5 gratis – 30% uštede

Kupi kotizaciju!
Predavači