Direktor Centra za inovacije i razvoj poslovanja tvrtke Hrvatski Telekom

Marijo Volarević

Marijo Volarević predavač je na kolegiju „Digitalni podaci u marketingu“ na diplomskom studiju digitalnog marketinga Visokog učilišta Algebra.
Marijo Volarević

Volarević je magistrirao na zagrebačkom FER-u i posjeduje značajno međunarodno iskustvo na managerskim pozicijama. Karijeru je započeo kao znanstveni novak na FER-u, nakon čega prelazi u Ministarstvo obrane. Od 1999. godine radi u Plivi, počevši u osiguranju kvalitete a zatim u IT odjelu. Vodi i sudjeluje u brojnim domaćim i međunarodnim IT projektima, a razdoblje od 2006. do 2009. provodi u New Jerseyu (USA) na poziciji globalnog direktora za IT sustave upravljanja dokumentacijom u Barr Pharmaceuticals (tadašnjeg vlasnika Plive).

Po povratku prelazi u tvrtku Comminus, gdje ubrzo postaje CEO, ulazi dublje u područje upravljanja podacima te poslovne i kompetitivne inteligencije, a nakon toga preuzima funkciju člana uprave za rješenja i usluge slovenske tvrtke INFOTEHNA Grupa koja razvija poslovne sustave i implementira ih na nekoliko kontinenata. Početkom 2013. započinje svoj karijerni put u Hrvatskom Telekomu vođenjem odjela zaduženog za digitalnu transformaciju, a od 2016. vodi Inovacijski centar i direktor je za poslovni razvoj.

Na Digital Takeover konferenciji Volarević će u organizaciji Visokog učilišta Algebra održati radionicu pod nazivom „Digitalni podaci u marketingu: Next generation“. Pokazat će sudionicima kako koristiti digitalne izvore podataka koji su danas lako dostupni mnogim tvrtkama te što sve mogu učiniti s novostečenim analitičkim znanjima.

U svojoj 45-minutnoj radionici Volarević će se usmjeriti na digitalne izvore podataka koji nam mogu lako biti dostupni kao rezultat digitalne transformacije te će se fokusirati na to kako su se potrošači dodatnom penetracijom web tehnologija i sve pametnijih mobilnih uređaja upoznavali i prihvatili tzv. „Digital Customer Journey“, a s time i povezane pojmove kao što su SEO, advertising ID, Cookies i ostale tehnike koje iskorištavaju digitalni otisak korisnika (Digital Footprint).

Volarević priču o digitalnoj transformaciji zaokružuje zaključkom kako je u međuvremenu uzela maha te su mnoge industrije napravile značajne iskorake, a i sama središnja država i javne ustanove se informatiziraju usprkos otporima sustava te počinju generirati značajne količine korisnih podataka. Pitanja koja problematizira tijekom radionice su primjerice „Možemo li uz pomoć digitalnih podataka „sljedeće  generacije“ revidirati poslovne modele?“ te „Možemo li pomoći u poticanju poduzetništva transparentnim, geografski lociranim prikazom gospodarskih aktivnosti i potrošnje te značajnije unaprijediti kvalitetu života i zdravlje naših sugrađana?